»Obnova Vukovara znak je i političke volje da se krene u izgradnju bolje budućnosti za taj grad i sve njegove stanovnike«, kazao je Hammarberg tijekom razgovora u palači Srijem. Posebice se zanimao za obrazovanje i zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina.
Izvijestivši povjerenika s pravima nacionalnih manjina da se obrazuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina kojima pripadaju, župan Galić istaknuo je kako on osobno podržava model zajedničkoga integriranog školstva, ali i kako nema ništa protiv da nacionalne manjine, ako to žele, imaju vlastite škole.
»Ako govorimo o nacionalnim manjinama kao bogatstvu, zašto se onda većina ne bi upoznala s običajima manjine, pa čak i njihovim pismom«, poručio je, uz ostalo, gradonačelnik Sabo, dodajući kako su prije rata na području Vukovara živjeli pripadnici 26 nacionalnih manjina, a danas živi samo njih 15. Sabo je najavio ostvarenje projekta izgradnje Centra za mir i toleranciju u Vukovaru.
Tijekom boravka u Vukovaru povjerenik Hammarberg posjetio je Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata i Spomen-dom Ovčaru, a zatim obišao i dio obnovljenih više stambenih objekata u gradskoj četvrti Borovo naselje, te posjetio dvije srpske obitelji. (Hina)
Premijer RS Milorad Dodik izjavio je u Donjoj Gradini da je "odsustvo istine onemogućilo sud i pravdu, a nedostatak suda i pravde pomirenje", ističući da je "krvnik ostao krvnik, a žrtva je ostala žrtva uprkos decenijama prećutkivane istine o ovom stratištu i nasilnog zaborava u ime nekadašnjeg jugoslovenskog društva".
"Žrtve ustaškog genocida u Jasenovcu, Donjoj Gradini, Prebilovcima, kao i ostale žrtve ustaške NDH proglašavane su žrtvama fašizma bez vere i nacionalnosti i tako se desilo da je istina postala najveća žrtva Jasenovca", naglasio je Dodik.
Logor Donja Gradina nalazio se na teritoriji BiH, preko puta Jasenovca, i formiran je 1941. godine. Prema nekim procenama, u Donjoj Gradini ubijeno je više od 360 hiljada ljudi, uglavnom Srba. (Blic)
Spomen područje Jasenovac objavilo je Poimenični popis žrtava koncentracijskog logora Jasenovac. Prikupljeni su podaci za 72.193 osobe - za 59.376 osoba kao mjesto smrti naveden je logor III Ciglana u Jasenovcu, za 12.790 logor u Staroj Gradiški, dok je za 27 žrtava mjesto izvršenja zločina ostalo nepoznato. U koncentracijskom logoru Jasenovac umoreno je 33. 860 muškaraca, 19.327 žena i 19.006 djece do 14 godina starosti. Među njima je 40. 251 Srba, 14.750 Roma, 11.723 Židova, 3583 Hrvata, 1063 muslimana, 233 Slovenaca, 99 Slovaka, 99 Čeha, 55 Ukrajinaca, 26 Crnogoraca, 20 Mađara, 13 Talijana, šest Rusa, šest Nijemaca, četiri Poljaka i 262 osobe neutvrđene nacionalne pripadnosti.
Dok se čeka na Šešeljev povratak u Srbiju, u koji njegovi sljedbenici uopće ne sumnjaju budući nije ni za što kriv, dok se čeka da netko napokon predoči topničke dnevnike o prekomjernom granatiranju Knina u vrijeme Oluje, podsjetimo se što je to bilo prekomjerno, a da se uporno pokušava prepustiti zaboravu. Ne znam o čemu razmišljaju hrvatski najviši dužnosnici dok srpski predsjednik Tadić zahtijeva ukidanje proslave 5. kolovoza i unaprijed osuđuje generala Gotovinu. Ako im je na pameti Zapadni Balkan i zajednički ulazak u EU, onda bolje neka se ne objavljuje popis branitelja, jer bi ih se onda lako moglo osuditi.
HRVATI NEMAJU ŠTA DA TRAŽE U SRBIJI (Apatin, 4. aprila 1991.):
- Tuđman je iz Hrvatske proterao nekoliko stotina hiljada Srba i mi treba da proteramo sve Hrvate iz Srbije. Nemaju Hrvati šta da traže u Srbiji. Onaj ko se poziva na ljudska prava i građanske slobode, neka ih traži u Zagrebu, i neka tamo traži uzroke, a posle razmišlja o posledicama. Hrvati, zna se, potpomažu upade
Tuđmanovih gerilaca na srpsku teritoriju i pomažu bekstva ustaša iz Vukovara u
Mađarsku. Optužuju nas da proterivanje Hrvata ne bi bilo demokratsko rešenje.
Međutim, taj metod je primenjivan već u svetu i pokazao se kao dobar u situaciji
gde narodi ne mogu da podnesu zajednički život - rekao je danas na promociji
Srpske radikalne stranke u Apatinu dr Vojislav Šešelj, govoreći pred nekoliko
stotina građana Apatina i okolnih mesta. Šešelj je rekao da mu na ovakvom stavu
zamera vladajuća stranka, koja je za poštovanje građanskih prava.
- I mi ćemo ih poštovati. Nikoga nećemo ubiti, jednostavno ćemo ih potrpati u autobuse i ispratiti do granice - naglasio je Šešelj.
Govoreći o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, predsednik SRS je kazao:
- Rat u Bosni i Hercegovini nismo želeli niti isprovocirali. On nam je nametnut. Nudili smo Muslimanima da budu federalna jednica, da budu konstitutivni element u suženoj Jugoslaviji, ali nisu prihvatili. Sada im nudimo da se podelimo. Neka oni osnuju svoju džamahiriju. Nemam ništa protiv, ali ono što je srpsko, neka i bude srpska država. Ni po koju cenu ne damo ni Bosansku krajinu, srpsku Semberiju i
Majevicu, srpsku Hercegovinu, delove srpskog Sarajeva... Ne damo im ništa što je
srpsko. Ako pokušaju da nam uzmu, skupo će platiti još jednu lekciju - naglasio
je između ostalog, dr Vojislav Šešelj. (J. Backović)
Nema komentara:
Objavi komentar