22 ožujka 2010

La nostra bella Patria!

Praktični vjernici bi se trebali u Korizmi suzdržavati prekomjernog konzumiranja hrane i pića, te pomagati onima kojima je potrebna pomoć. Također bi trebali, prema temeljnim kršćanskim načelima, opraštati onima koji vrijeđaju ili nanose zlo i nepravdu. Zapravo, ovo su neka načela kojih bi se trebali pridržavati i oni koji nisu vjernici. Morao sam napraviti ovaj uvod, budući nastavak teksta koji slijedi u tolikoj mjeri vrijeđa kršćansku savjest, da ona teško može oprostiti.

Moja stajališta glede njegovanja hrvatske kulture u Srijemu posve su poznata posjetiteljima bloga. Svakako nisam isključiv, što znači da bi i svi drugi narodi koji žive "na ovom prostoru" također trebali voljeti svoje, ali to me se odveć ne tiče. Ono što me pogađa jest šteta koju politička elita, a osobito hrvatska, nanosi sadašnjim i budućim generacijama, a koja je najvidljivija baš u nečinjenju ili krivom činjenju kad je njegovanje hrvatskog kulturnog identiteta u pitanju. 

Dvije su najvažnije pretpostavke potrebne za uspješnu provedbu politike očuvanja nacionalnog identiteta: obrazovani ljudski resursi i minimalna infrastruktura. Ljudi spremnih za ozbiljno bavljenje ovim "poslom" svakako ima, ali ovoga drugog svakako ne. I sada dolazimo do ključnoga trenutka: netko bi se želio angažirati kao kulturni (ili politički) djelatnik, ali nema gdje, a ako i ima gdje, onda mu se to priječi prije svega iz vlastite zajednice. I sad, prelazim na bit.

U srpskim dnevnim novinama "Blic" objavljen je tekst koji svakog Hrvata u Srijemu, ali i izvan Srijema, mora rastužiti i natjerati da stavi prst na čelo i dobro razmisli. U rodnoj kući bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu otvoren je Talijanski kulturni centar! To je vijest koja vrijeđa nacionalni ponos svih Hrvata, ali i zdrav razum svakog čovjeka koji znade razmišljati. Kratko je pamćenje u nas Hrvata, te nisam primjetio nikakvu reakciju mojih sunarodnjaka iz Srijema, niti iz bilo kojeg drugog kraja. Vjerojatno su svi zauzeti borbom za egzistenciju, za školovanje djece, pa im je promakla ova vijest. Politička elita, na čelu s Kuntićem, očito ima puno važnijeg posla.

Već sam pisao u ranijim postovima o ovoj kući, pa se ne bih ponavljao. Poznato je i da postoji (ili je barem postojao) dogovor između srpske države i hrvatskih zastupnika o adaptaciji Jelačićeve kuće u Dom vojvođanskih Hrvata, no hrvatski su prvaci (koje je jedan od komentatora prijašnjih postova nazvao hrvatski KGB, čini se s pravom) odlučili od ovoga projekta odustati u korist Doma JNA u Subotici, te tako ostaviti Srijemce bez mogućnosti da u najvećoj mjeri rješe problem prostora u kom bi se najbolje afirmirala hrvatska kultura u svim segmentima. A ima li boljega mjesta u Vojvodini za kulturni centar ovdašnjih Hrvata od Jelačićeve kuće? Ne moram govoriti kolika je šteta učinjena, a svakako dovoljna da se KGB, ako ima barem trunku preostale savjesti i morala, ispriča hrvatskom narodu, podnese ostavke na sve funkcije i prepusti ih onima kojima uopće nije svejedno kad prođu pokraj Talijanskoga kulturnog centra u Jelačićevoj kući u Petrovaradinu! Da ne bude zabune: čestitam Talijanima što su baš ovu kuću odabrali za svoj kulturni centar, jer je ne samo taj objekt, nego i cijeli Petrovaradin idealno mjesto za ovu namjenu. Malo će im smetati ploča na kući na kojoj piše da je u njoj rođen hrvatski ban Josip Jelačić, ali se prije mogu ponositi time da se talijanska kultura promiče u prostoru velike povijesne težine. U svakom slučaju, bolje da se u Jelačićevoj kući smjesti kultura, nego pilana (kao što se nedavno dogodilo s crkvom u Kukujevcima). Bravo Talijani!

1 komentar:

Nuda Veritas kaže...

Neke citatelje treba i podsjetiti na cinjenicu da je dogovor izmedju predsjednika vlada Hrvatske i Srbije, tada Kostunice i dr. Ive Sanadera bio da ce Hrvatska renovirati kucu Nikole Tesle u Smiljanima i jos jednu kucu u Dalju istaknutog srspkog fizicara, a da ce reciprocno Srbija otkupiti i renovirati kucu bana Josipa Jelacica. Hrvatska je svoj dio pogodbe ucinila. Nedavno je bio prilog na HRT/u gdje je prikazana bas kuca u Dalju. A, Srbija...Tragicno je ne to sto je Vlada Srbije to htjela ili nije, mozda cak i jeste. Tragicno je da to nisu htjeli nasi oci nacije. Kuntic je cak trazio smjenu jednog od lidera HNV/a jer se zalagao za sprovodjenje ove ideje. Vjerovali ili ne, ali o tome svjedoce zapisnici. I jos dalje. Kako bi se osigurali da do realiziranja ove ideje nikada ne dodje jer je bilo rijeci da kuca Jelacica postane sjediste HNV (sto je i logicno) nisu mogli sacekati neko od obecavanih povracaja imovine ili se Kuntic za to nije uspio izboriti poput drugih koji su od drzave dobili preljepe stare zgrade (primjerice Bunjevacka matica), nase rukovodstvo je pohrlilo brze bolje sav novac koji se dobija za funkcioniranje zajednice potrositi i uloziti u kupovinu zgrade koja sada zvrlji prazna. Dom Hrvata, a Hrvata nigdje. Strah od izlaska iz Subotice je ogroman. Toliko velik da mu je najveca prijetnja ispala kuca Jelacica. Kulturom se bavi, neka nitko ne zaboravi, Zavod za kulturu Hrvata. No, od sume ne vide drvo, a kamoli kucu. Zauzeti su tiskanjem knjiga svojih legalnih i ilegalnih djelatnika. I gle srama. Na naslovnici / Ban Josip Jelacic. Ovakvim cuvarima kulturne bastine porucujem da je bolje bilo dok nas nisu cuvali.